{"id":336,"date":"2013-03-14T12:12:30","date_gmt":"2013-03-14T12:12:30","guid":{"rendered":"https:\/\/wordpressmu-690879-2283789.cloudwaysapps.com\/?page_id=336"},"modified":"2020-10-07T08:21:52","modified_gmt":"2020-10-07T08:21:52","slug":"psiholog-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/skolasantic.com\/?page_id=336","title":{"rendered":"Psiholog"},"content":{"rendered":"<p>U okviru stru\u010dne slu\u017ebe \u0161kole na radnom mjestu psihologa radi <strong>Jelena Tri\u0161i\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta radi psiholog u \u0161koli?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u0160kolski psiholog je stru\u010dnjak koji se bavi problematikom vezanom za \u0161kolu i sistem obrazovanja. Psiholog putem razgovora i psiholo\u0161kih mjernih instrumenata i tehnika saznaje sve o postoje\u0107em problemu. Nakon identifikacije problema odabiraju se najbolje metode za rje\u0161avanje problema. Sljede\u0107i korak jeste primjena metoda u rje\u0161enju. Psiholog ne mo\u017ee rije\u0161iti ne\u010dije probleme, ali mo\u017ee mnogo pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Mnoga djeca se s vremena na vrijeme suo\u010davaju se sa:<\/p>\n<p>&#8211; Strahom od \u0161kole,<\/p>\n<p>&#8211; Lo\u0161im uspjehom,<\/p>\n<p>&#8211; Lo\u0161im rasoplo\u017eenjem vezanim za \u0161kolu ili obaveze koje \u0161kola zahtijeva,<\/p>\n<p>&#8211; Razvodom roditelja, bolesti ili smrt nekog od uku\u0107ana,<\/p>\n<p>&#8211; Osje\u0107anjem poti\u0161tenosti,<\/p>\n<p>&#8211; Uzimanjem alkohola ili nakrotika,<\/p>\n<p>&#8211; Suicidalnim mislima,<\/p>\n<p>&#8211; Osje\u0107aju nesigurnosti,<\/p>\n<p>&#8211; Lo\u0161om percepcijom o vlastitom tijelu i razvoju, i sl.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Iz svega ovog slijedi da je psiholog bitna profesija za primjenu psiholo\u0161kih osnova u programima obrazovanja i vaspitanja. U dokumentima Organizacije ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu nagla\u0161ava se da je uloga psihologa u \u0161koli najzna\u010dajnija ta\u010dka u koncipiranju i implementaciji programa edukacije. [i]<\/p>\n<p>Posao psihologa u \u0161koli obuhvata:<\/p>\n<p>1.Intervencije i psiholo\u0161ku pomo\u0107,<\/p>\n<p>2.Konsultacije bazirane na psiholo\u0161kim temeljima u\u010denja i pona\u0161anja,<\/p>\n<p>3.Psiholo\u0161ke programe prevencije i podr\u0161ke,<\/p>\n<p>4.U\u010de\u0161\u0107e u izradi programa edukacije,<\/p>\n<p>5.Podr\u0161ka u profesionalnom usmjeravanju i razvoju u\u010denika,<\/p>\n<p>6.Podr\u0161ka i afirmacija kreativnosti u\u010denika,<\/p>\n<p>7.Rad na konstrukciji optimalnih metoda evaluacije uspjeha u\u010denika u \u0161koli,<\/p>\n<p>8.Prou\u010davanje odre\u0111enih aspekata obrazovanja.<\/p>\n<p><strong>Intervencija i psiholo\u0161ku pomo\u0107<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Odre\u0111ena psiholo\u0161ka stanja djece mogu biti velika prepreka uspjehu u \u0161koli, me\u0111uljudskim odnosima, sportu ili drugim vannastavnim aktivnostima.<\/p>\n<p><strong>Intervencija i pomo\u0107 psihologa je neophodna kod stanja:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Stresa i anksioznosti (strah bez objektivnog razloga),<\/p>\n<p>&#8211; Problema u porodici i sa prijateljima,<\/p>\n<p>&#8211; Do\u017eivljaju usamljenosti, odba\u010denosti,<\/p>\n<p>&#8211; Osje\u0107anjima utu\u010denosti (depresije),<\/p>\n<p>&#8211; Razmi\u0161ljanjima o samouni\u0161tenju,<\/p>\n<p>&#8211; Mislima kako povrijediti druge,<\/p>\n<p>&#8211; Brige vezane za sopstvenu seksualnost,<\/p>\n<p>&#8211; Problemima u u\u010denju,<\/p>\n<p>&#8211; Konzumiranje alkohola, droga,<\/p>\n<p>&#8211; Napada panike itd.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Specifi\u010dne potrebe za psiholo\u0161kom pomo\u0107i se javljaju u pojedinim slu\u010dajevima, kao \u0161to su testiranja u\u010denika pri upisu u \u0161kolu, traumatizovani u\u010denici, u\u010denici iz porodica u krizi, u\u010denici u konfliktu sa nastavnicima, diskriminisani u\u010denici, u\u010denici u konfliktu sa roditeljima i dr.<\/p>\n<p><strong>Konsultacije bazirane na psiholo\u0161kim temeljima u\u010denja i pona\u0161anja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Svaki razvojni stadij nosi odre\u0111ene promjene u u\u010denju i pona\u0161anju u\u010denika. Razumijevanje tih promjena, prilago\u0111avanje strategija rada psiholo\u0161kom stanju u\u010denika umnogome olak\u0161ava rad nastavnika. \u0160kolski psiholog u\u010destvuje u procjeni psihofizi\u010dkog statusa djece od upisa do zavr\u0161etka osnovne \u0161kole, timskoj procjeni za odre\u0111ivanje primjerenog oblika \u0161kolovanja, u postupcima identifikacije, poticanja i pra\u0107enja darovitih u\u010denika i u psiholo\u0161kim kriznim intervencijama.<\/p>\n<p><strong>Psiholo\u0161ki programi prevencije i podr\u0161ke obuhvataju :<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Identifikacija prepreka za adekvatnu realizaciju plana \u0161kole,<\/p>\n<p>&#8211; Izrada i realizacija psihosocijalnih programa za u\u010denike sa rizikom,<\/p>\n<p>&#8211; Izrada i realizacija psihosocijalnih programa za nastavnike, roditelje u vezi sa agresivnim, destruktivnimi nasilnim pona\u0161anjima u\u010denika,<\/p>\n<p>&#8211; Strategije za efikasniju i uspje\u0161niju realizaciju planova i programa obrazovanja i vaspitanja,<\/p>\n<p>&#8211; Izrada programa prevencije svih vidova socijalne patologije me\u0111u u\u010denicima,<\/p>\n<p>&#8211; Izrada programa za pomo\u0107 djeci sa poreme\u0107ajima pa\u017enje.<\/p>\n<p><strong>U\u010de\u0161\u0107e u izradi programa edukacije na teme:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Tehnike odr\u017eavanja discipline u razredu,<\/p>\n<p>&#8211; Strategije u\u010denja,<\/p>\n<p>&#8211; Strategije rada sa u\u010denicima sa smetnjama u u\u010denju i razvoju,<\/p>\n<p>&#8211; Nasilje u \u0161koli,<\/p>\n<p>&#8211; Stategije emocionalne podr\u0161ke u\u010denicima u riziku,<\/p>\n<p>&#8211; Strategije saradnje sa porodicom.<\/p>\n<p><strong>Podr\u0161ka u profesionalnom usmjeravanju i razvoju u\u010denika<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Psiholo\u0161ke determinante profesionalnog usmjeravanja i izbora zanimanja su veoma va\u017ene. Psiholozi informi\u0161u u\u010denike koji \u010dinioci uti\u010du na izbor zanimanja, o sistemu srednjo\u0161kolskog obrazovanja, elementima i kriterijumima za upis u pojedine \u0161kole. Organizuju se predavanja za u\u010denike, psiholo\u0161ke radionice na temu PO, anketiranje profesionalnih interesa i testiranje psiholo\u0161kih faktora relevantnih za izbor zanimanja.<\/p>\n<p><strong>Podr\u0161ka i afirmacija kreativnosti u\u010denika<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Neka djeca ne mogu u\u010diti ako ih se podu\u010dava klasi\u010dnim tehnikama pou\u010davanja. U tom slu\u010daju \u0161kola i nastavnici trebaju prona\u0107i odgovaraju\u0107e metode koje je potrebno prilagoditi individualnim razlikama me\u0111u djecom. Gotovo svi obrazovni sistemi u svijetu nagla\u0161avaju lingvisti\u010dke i matemati\u010dko logi\u010dke sposobnosti, dok se ostale zanemaruju. Djeca koja imaju razvijene neke druge sposobnosti \u010desto budu zanemarena. Uloga psihologa je da se prona\u0111u na\u010dini da se nastavni proces uklju\u010de jake strane u\u010denika. \u010cest slu\u010daj u \u0161kolama jeste da imamo djecu sa mnogo potencijala, ali ne pretjerano motivisanu. Dobra stvar je da se na motivaciju mo\u017ee uticati. U \u0161kolama je potrebno stvarati klimu koja pozitivno djeluje na razvoj motivacije i kreativnosti, klimu koja njeguje znati\u017eelju, zainteresovanost, entuzijazam, odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih standarda, nekonformizam, inicjativu. Po\u017eeljno je provoditi programe u nastavi koji nagla\u0161avaju problemsko u\u010denje, programi koji \u0107e omogu\u0107iti kori\u0161tenje informacija, gradiva i vje\u0161tina sa ciljem rje\u0161avanja realnih problema.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Postoje mnoge zablude o odlasku kod psihologa, da sa Vama ne\u0161to nije u redu, da ste ne\u0161to skrivili, da ne znate rije\u0161iti svoje probleme i sl. Ni\u0161ta od toga nije ta\u010dno. Psiholog radi sa zdravim ljudima koji imaju obi\u010dne \u017eivotne probleme. Ljudima je ponekad potrebna stru\u010dna pomo\u0107 da bi rije\u0161ili probleme koji ih mu\u010de. U\u010denici ne idu psihologu zato \u0161to su ne\u0161to skrivili, nego da im psiholog pomogne da pobolj\u0161aju svoje u\u010denje, komunikaciju i odnose sa roditeljima, nastavnicima, drugim u\u010denicima, da se rije\u0161e nekih te\u0161kih osje\u0107anja, da odaberu dobru srednju \u0161kolu i dr. Svaki problem se mo\u017ee rije\u0161iti, samo moramo biti uporni i strpljivi.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/wordpressmu-690879-2283789.cloudwaysapps.com\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/1110253-Clipart-Colorful-Sketched-Happy-Day-Text-Royalty-Free-Vector-Illustration1.jpg\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-340\" src=\"https:\/\/wordpressmu-690879-2283789.cloudwaysapps.com\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/1110253-Clipart-Colorful-Sketched-Happy-Day-Text-Royalty-Free-Vector-Illustration1-289x300.jpg\" alt=\"1110253-Clipart-Colorful-Sketched-Happy-Day-Text-Royalty-Free-Vector-Illustration\" width=\"289\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/skolasantic.com\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/1110253-Clipart-Colorful-Sketched-Happy-Day-Text-Royalty-Free-Vector-Illustration1-289x300.jpg 289w, https:\/\/skolasantic.com\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/1110253-Clipart-Colorful-Sketched-Happy-Day-Text-Royalty-Free-Vector-Illustration1.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 289px) 100vw, 289px\" \/><\/a><\/p>\n<p>[i] Psiholog u \u0161koli, Milosavljevi\u0107, 2004<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U okviru stru\u010dne slu\u017ebe \u0161kole na radnom mjestu psihologa radi Jelena Tri\u0161i\u0107. \u0160ta radi psiholog u \u0161koli? \u0160kolski psiholog je stru\u010dnjak koji se bavi problematikom vezanom za \u0161kolu i sistem obrazovanja. Psiholog putem razgovora i psiholo\u0161kih mjernih instrumenata i tehnika saznaje sve o postoje\u0107em problemu. Nakon identifikacije problema odabiraju se najbolje metode za rje\u0161avanje problema. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":17,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"default","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-336","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=336"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4174,"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/336\/revisions\/4174"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/17"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolasantic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}